Sve o
Magarećem mlijeku
Analiza mlijeka
Magareće mlijeko, zajedno sa kobiljim, najsličnije je humanom mlijeku, sa niskim udjelom lipida i visokim udjelom laktoze.
| Sastav magarećeg, kobiljeg, humanog i kravljeg mlijeka (g/100 g) | ||||
| magareće | kobilje | humano | kravlje | |
| pH | 7.0 – 7.2 | 7.18 | 7.0 – 7.5 | 6.6 – 6.8 |
| proteini | 1.5 – 1.8 | 1.5 – 2.8 | 0.9 – 1.7 | 3.1 – 3.8 |
| lipidi | 0.3 – 1.8 | 0.5 – 2.0 | 3.5 – 4.0 | 3.5 – 3.9 |
| laktoza | 5.8 – 7.4 | 5.8 – 7.0 | 6.3 – 7.0 | 4.4 – 4.9 |
| ostalo | 0.3 – 0.5 | 0.3 – 0.5 | 0.2 – 0.3 | 0.7 – 0. |
Mlijeko sadrži mnoštvo masnih kiselina te vitamina A, C, E, F. Zahvaljujuči takvom sastavu mlijeko učinkovito djeluje na suhu kožu i bore, daje koži napetost, regenerira ju, sprječava starenje.
Vitamin A pomaže u obnavljanju stanične membrane, te pomaže koži da se regenerira uz efekt smanjenja starenja kože.
Vitamin C igra anti-oksidativnu ulogu, usporava process starenja i ubrzava mehanizme zacjeljivanja.
Vitamin E je primarno anti-oksidant koji usporava starenje kože i osigurava stabilnost stanične strukture.
Izvor: eurolactis.com
Magareće mlijeko
Posljednjih godina sve više raste zanimanje za magareće mlijeko, budući da se prema sastavu i zdravstvenim ućincima pokazalo pogodnim nadomjestkom za kravlje mlijeko u preosjetljive djece. Osim toga dobar je supstrat za rast probiotičkih bakterija i sadržava značajnu količinu lizozima i laktoze. Visok sadržaj laktoze čini ovo mlijeko ukusnijim, atakođer je osigurana i bolja resorpcija kalcija što je od primarne važnosti za proces minaralizacije kostiju.
Magareće mlijeko sadržava veće količine linolne i linolenske kiseline, koje između ostaloga mogu ublažiti simptome atopičnog dermatitisa. Količina minerala približna je onoj u majčinom mlijeku, osim većeg udjela kalcija i fosfora. Sadržaj bjelančevine je nizak pa ne predstavlja opterećenje za bubrežne funkcije. U sastavu bjelančevina znatan udio zauzima već spomenuti lizozim, prirodna antimikrobna tvar koja razara bakterijske stanične membrane, pa stoga ovo mlijeko na tom principu može u dojenčadi sprječavati crijevne infekcije.
Lizozim ima i druge fiziološke funkcije, uključujući inaktivaciju nekih virusa, imunoregulacijsku aktivnost, protuupalno i protukancerogeno djelovanje. Količina druge antimikrobne tvari – laktoferina, dvostruko je veća nego u kravljem mlijeku. Osim lizozima i laktoferina tu su i ostale tvari s antimikrobnim djelovanjem – laktoperoksidaza, imunoglobulini i slobodne masne kiseline, pa ne čudi da se u magarećem mlijeku nalazi razmjerno mali broj bakterija.
Omega 6 i Omega 3 masne kiseline
Poremećena ravnoteža između omega-6 i omega-3 masnih kiselina u krvi, od kojih se stvara čitav niz izuzetno značajnih ljudskih hormona, jedan je od najsnažnijih utjecajnih elemenata na kakvoću života čovjeka zbog mogućeg razvoja čitavog niza akutnih i kroničnih bolesti.
Masne kiseline su sastavni dijelovi molekula masti i ulja. Prema strukturi molekula one mogu biti zasićene i nezasićene u odnosu na atome vodika. Kod nezasićenih masnih kiselina u molekulama manjkaju atomi vodika u parovima, dok je kod zasićenih struktura molekule potpuno popunjena atomima vodika. Na mjestima manjkajućih parova atoma vodika stvara se u molekuli dvostruka veza između atoma ugljika.
Ljudskom organizmu je za njegovo normalno funkcioniranje neophodan čitav spektar nezasićenih masnih kiselina, jer su one same sastavni dio organizma (membrane stanica, razni hormoni i enzimi). Najveći dio tog mnoštva potrebnih nezasićenih masnih kiselina stvara organizam sam, ali su mu za to potrebne sirovine. Te sirovine su zapravo esencijalne masne kiseline, koje je neophodno unositi u organizam izvana putem hrane i bez kojih nije moguć život. Ljudskom organizmu su potrebne samo dvije esencijalne masne kiseline: linolna masna kiselina (LA) iz skupine omega-6 masnih kiselina i alfa linolenska masna kiselina (ALA) iz skupine omega-3 masnih kiselina.
Brojne istraživačke studije pokazuju, da češća uporaba omega-3 masnih kiselina u obliku EPA (eikozapentaenske kiseline) u terapijskom djelovanju dovodi do značajnijeg smanjenja rizika bolesti krvožilnog sustava. Njihov višestruki učinak pripisuje se sljedećim djelovanjima:
Antitrombotskom djelovanju (protiv zgrušavanja krvi)
Antivazokonstriktivnom djelovanju (protiv sužavanja krvnih žila)
Antihipertenzivnom djelovanju (protiv visokog krvnog tlaka)
Antiaritmijskom djelovanju (protiv aritmije srca)
Protuupalnom djelovanju (sprečavanjem upalnih procesa u arterijama i stvaranjem plaka).
EPA masne kiseline smanjuju aterosklerotske promjene, te bitno smanjuju rizik od prvog infarkta i moždanog udara. Također, pozitivno djelovanje EPA masnih kiselina na zdravlje čovjeka očituje se na čitavom spektru raznih akutnih i kroničnih bolesti, kao što su brojne alergije, artritis, te razne vrste upalnih procesa.
Ravnoteža nezasićenih masnih kiselina u organizmu ključan je element održanja povoljne ravnoteže hormona i zdravog života.